Tomos Riders Forum

Ovo su skroz drugačiji omjeri brzina od onoga kaj sam ja našel u original prospektu od SP02
Međuosovinski razmak je sigurno drugačiji između njih jer ništa nije isto na njima, ali kakve to ima veze?
I otkud ovi podaci koje si stavio u svoj post? Sad dok ne rastepem blokove nebudem znal čiji su podaci točni...
Ako je te podatke napisao Google AI, nebi mu previše vjeroval, evo slike iz koje sam ja izvukao podatke:



Jedini podatak koji tu nema je primarni prijenos, mislim da bum danas probal otvorit SP02 blokove pa prebrojat zube

E da, danas stigla glava

Jbg treći post zaredom, nemojte zamjerit, isteklo vrijeme za edit...

Zasad mi se najlakša i najbolja opcija čini uzet primarni prijenos od SP02 jer je kraći i šestu brzinu od SP02 jer je isto kraća pa je pad okretaja između pete i šeste brzine smanjen sa 1516okr na 1083okr, a između ostalog top speed bi bio ajmo reć 162km/h na 11489okr kaj je bolje nego pokušat rastezat motor do (po meni nedostižnih) 177km/h

Da mogu birat birao bi, ovak radim s čim mogu, ali bit će to dobro, na 11500okr pad od oko 4000okr me vraća na 7500okr, a ako 125cc motor ne vuče na 7500okr onda sam nekaj gadno fulal, a pomoć će mi elektronsko zatvaranje/otvaranje ventila, podesiva krivulja paljenja i custom reza.
Npr. Gargamel i sa 10z prvom brziom iz prve u drugu ima pad okretaja sa cca 13300okr na cca 7900-8000, pa svejedno proguta... Znam da nije baš mjerodavno jer je to Tomos od cca 65kg i 59cc sa kratkim prijenosom a Gilera je ipak 125cc motor od oko 130kg mokre težine, ali i dalje tvrdim da ako taj pad okretaja bude poguban za ubrzanje nekaj sam grdo fulal.

Idem uvrstit Mito getribu u Excell pa izračunat pad okretaja, ali sa 12.000rpm jer na netu piše da joj je tam tek max snaga
Napišem novi post sa Mito padom okretaja nakon kaj isčitam iz excellice.

U ovoj temi ću napisati kako sam napravio 18 mm SHA karburator, ponukan pravilnikom AML-a, i malo objasniti kako SHA radi.

Pravilnik AML-a za automatik seriju kaže kako se moraju koristiti originalno ugrađivani karburatori te da njihovi vanjski gabariti ne smiju biti izmijenjeni. Primjerice, nije dopušteno spajanje dva različita karburatora u jedan.

Vrlo brzo dolazimo do zaključka da je najveći karburator koji se može voziti u seriji SHA 16 mm. Međutim, postoji način da se to zaobiđe.

Korak 1 je rastaviti karburator, izvaditi emulzijsku cjevčicu te napuniti cijeli karburator tekućim metalom.


Korak 2 je izbušiti karburator na 17 mm i proširiti tih 17 mm ovalno dok ne dobijemo efektivnu površinu 18 mm karburatora.


Korak 3 je proširiti dosjed klipića i napraviti custom klipić. Prva verzija bila je metalna, no kasnije sam shvatio da mi je lakše to isprintati na 3D printeru.






Korak 4 je 3D printani venturi za zaglađivanje airflowa i riješiti dovod zraka za emulzijski dio cjevčice. Vale je dokazao na dynu da nije bezveze.






E sad dolazimo do problema štelanja. Karburator će sam po sebi raditi, ali neće raditi dobro. Zašto? Cijev koja kroz rupice kontrolira omjer goriva i zraka, ovisno o poziciji klipića i brzini zraka kroz frgazer, dizajnirana je za 12 mm visine presjeka karburatora, a sada je ta visina oko 18,5 mm.

Ovdje trebamo sagledati kako SHA zapravo radi metering goriva i kako naštelati karburator.
U svrhu demonstracije ukrao sam sliku s američkog moped foruma i malo je nadogradio.

SHA cjevčica je emulzijska, ali radi i metering. Krenimo od dna slike prema vrhu.

Na dnu imamo diznu koja regulira ukupnu količinu goriva koja može proći kroz karburator. Iznad dizne SHA ima komoru u kojoj se odvija "emulzifikacija", ili kako je već zovemo. Ovdje cjevčica ima izbušene četiri rupe i ponaša se kao i svaka druga emulzijska cjevčica (vidjeti sliku iz Jenningsa).



Međutim, zanimljivi dio SHA odvija se iznad emulzijskog dijela, na rupicama za metering.

Pa pogledajmo, za primjer, standardni 12 mm karburator na leru.

U toku zraka standardni SHA ima tri rupice. Prva je rupica koja ide kroz tijelo karburatora i emulzijsku cjevčicu na dnu dosjeda klipića. Ta rupica promjera je 0,58 mm i regulira smjesu na leru.

Zrak prolazi velikom brzinom kroz mali otvor klipića, prelazi preko rupice i miješa zrak s gorivom – standardna procedura.

No što se dogodi kada dodajemo gas?

Otvaranjem gasa oko 30 % otvaramo drugu rupicu, odnosno prvu metering rupicu, koja je znatno veća od rupice za ler. Sada gorivo može prolaziti kroz rupicu za ler i prvu metering rupicu kako bi se pomiješalo sa zrakom, odnosno imamo više goriva za više zraka.

Kada damo puni gas, otkrivamo i treću rupicu, odnosno drugu metering rupicu, koja je ujedno i najveća. Tada glavna restrikcija za protok goriva više nisu rupice na cjevčici, nego dizna.

Mijenjanjem veličine i pozicije ovih rupica možemo mijenjati koliko goriva doziramo u odnosu na položaj gasa, no to nije sve.

Za SHA karburatore dostupno je i pregršt različitih klipića. Zašto?


Uzmimo klipić sa skošenjem. Što je skošenje strmije, to ćemo prije otvoriti određene rupice. Naravno, pritom pada brzina zraka pa efekt nije jednak kao da smo rupicu potpuno otvorili, ali smjesa postaje bogatija.
Ako imamo klipić s ravnim dnom, smjesa je siromašnija.
Podešavanjem kuta i oblika dna klipića, u kombinaciji s promjenom položaja i veličine rupica, možemo dobiti metering kakav želimo.

Naravno SHA se može dotjerati i na veći promjer, a mogu se i dodati stvari poput powerjeta kako je to Boško imao složeno za AML. Također volio bi da Vale podjeli sliku svoje švicarski sir emulzijske.

Ne zelim ovdje spamati, nismo presli u osjecaje samo si u krivu s tehnicke strane kako sha radi. Otvorim ovih dana kad cu stic posteno napisat temu za sha 18mm koji sam slozio, objasnim malo kako i zašto pa mozemo tamo prebacit razgovor, nadam se da cu vidjeti i koji tvoj odgovor. Imam i ja jednu nepoznanicu oko sha, mozda mi netko pomogne s tim.
Nebi rekao da sam fanboy, samo da vise volim sha nego taj bing, imam ga, znam kakav je.
I bez brige nisam se nis u vrijedil, na forumu smo da diskutiramo, mozda sam ja malo pregrubo nastupio.